Podbablje Portal - Sve iz Podbablja na jednom mjestu!

Iz povijesti: 10.travnja 1941. u Imotskoj krajini

Podijeli sa prijateljima!

ndh2

Krajem tridesetih godina dvadesetog stoljeća ratna iskra zapaljena je na granici Njemačke i Poljske kada je 1.rujna te nesretne 1939.godine započeo oružani sukob između ove dvije zemlje, a potom se velikom širinom poput požara najvećih svjetskih razmjera najprije širio Europom, a potom postupno prelazi i na druge kontinente. Iskra sukoba, premda se i ranije dalo naslutiti, u naše krajeve je došla tek 1941.godine.

 


Imotska krajina, bila je tada u sastavu Banovine Hrvatske, autonomne teritorijalne jedinice u sastavu tadašnje Kraljevine Jugoslavije koja je nastala na temelju političkog sporazuma između predsjednika jugoslavenske vlade Dragiše Cvetkovića i hrvatskog predstavnika Radka Mačeka iz HSS-a. Te ratne 1941. godine Imotska krajina (kotar i općina Imotski) obuhvaćala je tada, osim sadašnjeg područja, još i Grabovac i čitave Rašćane, ali je dio današnje župe Lovreć- Opanci pripadao Šestanovcu (Krajiškoj općini). U Imotskoj krajini živio je 53.801 stanovnik od kojih je bilo 52.251 Hrvat te 1.550 Srba. Od ukupnog broja stanovništva bilo je 28.133 muškarca te 25.668 žena smještenih u 8.500 domaćinstava (8.660 zgrada/kuća).
Od institucija odnosno ustanova kotara i općine Imotski tada je postojalo Kotarsko načelništvo (u zgradi Mazzi, današnja Šumarija) sa zatvorom, zatim Kotarski sud sa zatvorom, Porezna uprava i katastarska uprava te Glavni odjeljak financijske kontrole tzv. rizničke straže koje su djelovale po odjeljcima: Aržano, Lovreć, Podbablje, Proložac i Zagvozd.

ndh1

 

SLIKA: Ustaški i talijanski dužnosnici na balkonu današnje zgrade grada Imotskog

Postojalo je i Općinsko poglavarstvo s redarima i zatvorom (današnja zgrada poglavarstva) te Duhanska stanica (Dogana) s upravnom zgradom i četiri skladišta. Postojala je i Građanska škola koja je od jeseni 1941. godine upotpunjena Mješovitom realnom gimnazijom te 33 narodne (pučke) škole smještene po obližnjim selima. Državna pošta imala je svoje zgrade u Imotskom i Lovreću dok je postojalo više ugovornih pošti koje su bile rasprostranjene po cijeloj Imotskoj krajini odnosno u Aržanu, Cisti, Grabovcu, Kamenmostu, Krivodolu, Prološcu, Slivnu, Studencima, Zagvozdu i Župi.
Zdravstveni centar djelovao je u Imotskom u zgradi dr. Mladinova i pripadao je Domu narodnog zdravlja u Splitu uz stalne liječnike dr. Mihovila- Milu Vukovića, dr. Luju Domljana, i dr. Mirka Tonkovića, a postojale su i dvije ljekarne.

Premda su se ratna djelovanja u osvit tog sudbonosnog travnja 1941. godine mogla naslutiti, značajnijih ratnih zbivanja na području Imotske krajine nije bilo. Dana 10. travnja, u 17:45 sati preko Radio Zagreba emitirana je poruka o proglašenju Nezavisne države Hrvatske koju je izrekao Slavko Kvaternik riječima : " Hrvatski narode! Božja providnost i volja našeg saveznika, te mukotrpna višestoljetna borba hrvatskoga naroda i velika požrtvovnost našeg Poglavnika doktora Ante Pavelića, te ustaškog pokreta u zemlji i inozemstvu odredili su da danas pred dan Uzkrsnuća Božjeg Sina, uzkrsne i naša Nezavisna Država Hrvatska!Pozivam sve Hrvate, u kojem god oni mjestu bili, a naročito sve častnike, dočastnike i momčad cjelokupne oružane snage i javne sigurnosti, da drže najveći red i da svi smjesta prijave zapovjedničtvu oružane snage u Zagrebu mjesto gdje se nalaze, te da ciela oružana snaga smjesta položi zakletvu vjernosti Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i njenom Poglavniku. Cjelokupnu vlast i zapovjedničtvo cjelokupne oružane snage preuzeo sam danas kao opunomoćenik Poglavnika!Bog i Hrvati! Za Dom spremni!"

Nakon njega oglasio se i dr. Vladko Maček koji je pozvao sve Hrvate da se pokore novoj vlasti, a poglavito članove HSS-a koji je tada bio najutjecajnija stranka među Hrvatima (tada najznačajnija stranka i u Imotskoj krajini) da ostanu mirni i da surađuju s novim vlastima. Neosporno je da je uspostava Nezavisne Države Hrvatske kod izrazito većinskog dijela stanovnika Imotske krajine izazvala oduševljenje gdje je odmah po ustanovljenju NDH kontrolu preuzela Mačekova zaštita kojoj je na čelu bio Petar Zaradić dok je Ivan Marijanović- Ćaća, također emigrant-povratnik, postavljen za ustaškog logornika u Imotskom. U Prološcu e ustaški tabor preuzeo emigrant Bećir Mršić, ustaše su preuzele poštu, a financi odmah položili prisegu. Šest dana kasnije, 16.travnja, kada je Pavelić imenovao prvu Vladu, u Imotsku krajinu došli su Talijani na čelu s kolonelom Destinom gdje su ostali do 2.prosinca 1942. godine. Talijanima je pripremljen svečani doček te je na Kamenmostu izvješen slavoluk s parolama: "Eviva il Duce! Živio Pavelić! Heil Hitler!"

ndh3

SLIKA: Proslava prve godišnjice uspostave NDH

Prva godišnjica proglašenja NDH 1942. godine svečano je proslavljena u Imotskom. Kako piše Krunoslav Zujić u knjizi "Imoćani i Imotska krajina u virovima nevremena 1941.-1945." taj dan proslavljen je na slijedeći način: "Glavna proslava bila je u Imotskom. Nakon mise, koju je u crkvi Sv. Franje predvodio gvardijan fra Ćiro Ujević, velika je povorka na čelu s gradskom glazbom te seoskom, varoškom i školskom mladeži, krenula ulicama varoša do zgrade općinskog poglavarstva. Tu su s balkona održali besjede kotarski i općinski dužnosnici NDH kao i predstavnik talijanske vojske. Sa proslave postoje i fotografije koje je snimio Rajmondo Gjamoja.

ndh4

SLIKA: Novčanica od 100 kuna

 

Pripremio: Josip Šerić

IZVOR FOTOGRAFIJEhttp://jerkovic.webs.com/ndh.htm

Literatura:

Krunoslav Zujić "Imotska krajina u virovima nevremena 1941.1945.", Imotski 2007.
Ante Ujević "Imotska krajina", Imotski 1991.
Nedjeljko Kujundžić "Imotska krajina u NOB-u",

Podijeli sa prijateljima!