Podbablje Portal - Sve iz Podbablja na jednom mjestu!

Božićni župni listovi

Podijeli sa prijateljima!

listovi 6

Božićne blagdane desetak imotskih župa tradicijski uljepša svojim vjerskim glasilima u kojima su vijesti iz župe, kronologija proslava mjesnih blagdana i zgodopisja te prigodno duhovno štivo. List „Most" Župe sv. Luke Podbablje smo već predstavili na našem portalu, evo pregleda još šest Božićnih brojeva listova susjednih župa (listovi "Ričice", „Studenci" i „Runovići" izlaze tijekom ljeta za njihove župne blagdane).

 

Naš najstariji imotski župni list „Tomislavljevo" iz Vinjani u 68. broju (prvi broj tiskan je prije 47. godina), donosi razmatranje o Istambulskoj konvenciji, vijesti o novim zvonima za crkvu sv. Ante (230 kg) i crkvu sv. Kate (116 kg)...

Imotski samostan sv. Frane u 57. (drugom ovogodišnjem) broju „Grada na gori" (u 39. godini izlaženja) donosi opsežna izvješća o ljetošnjoj proslavi blagdana Gospe od Anđela i 300. obljetnici oslobođenja od Osmanlija, postavljanju Gospina mramornog kipa pred samostanom, rad kipara Josipa Marinović a dar Ante Žužula, novom zlatnom kaležu i ciboriju koji je izradio Tomislav Kršnjavi, o križarskoj zastavi pod kojom je izvojevana pobjeda na Topani te u ostalim ratovima u 17. i 18. stoljeću (koja je sačuvana u posuškoj obitelju Jukić te je izrađena replika), zatim o predstavljanju monografije o imotskim župama fra Joze Grbavca...

Jubilarni 50. broj „Slivna" (32. godina izlaženja) donosi opširni zapisa župnika dr. fra Željka Tolića o Kristovu mjestu rođenja Betlehemu, tiskan je razgovor s fra Ljubomirom Šimunovićem iz Hrvatske katoličke misije u Londonu, objavljeno je više pjesama pok. Mirka Anića te Ivice Prgometa...

31. broj lista „Zmijavci" (22. godina tiskanja) objavljuje i tekst zagrebačkog akademskog kipara Tomislava Kršnjavija koji objašnjava kako je izradio nova desna bočna brončana vrata Marijine boli na zmijavačkoj župnoj crkvi, za koju je već 2013. ispred crkve izradio brončani kip bogorodice s malim Isusom, zatim velika brončana vrata Svih Svetih za glavni ulaz izrađena 2014., u Godini Vjere, potom u Godini Božjeg Milosrđa je izradio lijeva bočna vrata Bezgrešne Djevice s prizorima Marijinih radosti, a ove godine i vrata s prizorima Gospinih žalosti. Nad vratima je uklesan natpis Mater Dolorosa. Žarka Karoglan, sveučilišni specijalist pastorala obitelji piše o problemu rastave braka u Katoličkoj crkvi, tiskano je i razmišljanje o otajstvima sedam žalosti Blažene Djevice Marije, zapis o posjetu Karaševskim Hrvatima u Rumunjskoj, pjesmama se javlja Ivan Gudelj Jokić...

zmijavci kršnjavi vrata marijine boli

Tomislav Kršnjavi: Brončana vrata Marijine boli

na crkvi Svih Svetih u Zmijavcima

Budući da Lovrećani već skoro dvadesetak godina objavljuju svoj godišnjak „Lovrećki libar" i još neka prigodna glasila, župnik fra Dinko Bošnjak je prije devet godina pokrenuo list „Lovreć – Opanci", koji je najopsežniji (168 stranica), i u 9. broju donosi tekstove fra Ivana Režića o Božiću na Franjin način, klarisa Anka Petričević o svojoj i posljednjoj podijeljenoj krizmi kardinala Alojzija Stepinca 1944. godine, Marijan Milinović o kronici župnika fra Josipa Šimića (1930-1940) koji izgradi novu najveću imotsku crkvu, dvadesetak je stranica rezervirano za učeničke tekstove i crteže, podsjećanje na 23. godišnji susret Lovrećana u Zagrebu, više je tekstova o zagrebačkoj i splitskoj izložbi kipara Krune Bošnjaka...

Kako se redovito godišnje pojavi barem dvaput (za Veliku Gospu i Božić), župni list „Proložac" nabrojio je već 92. broj u 36. godini objavljivanja. Tiskan je proglas splitsko-makarskog nadbiskupa Marina Barišića u povodu početaka Godina majčinstva, o prološkim Živim jaslicama piše Dinko Aračić, fra Ivan Jukić o velikim svjetskim religijama, slijedi zapis o 75 godina života publicista Tomislava Božinovića, tradicijski obilje je poezije, a Drago Maršić objavljuje već 65. nastavak „Sazrele seoski idile" s mjesnim zgodama i anegdotama. Ovaj put spomenuo je i našega slavnog imotskog 'oriđinala' Gajtana Krištića (1888-1963). Kako je sljedeće godine 130 godina od njegova rođenja i 55 godina od smrti, prenosimo tu šalu.

I dogodine isto

Znao bi Gajtan od kuće do kuće i po nekoliko dana. Nije mu se žurilo nazad, a ni dica mu nisu plakala, rekla bi Lujuša i doda­la: Di mu glava, tu i 'rana, a pića mu nikad ne manjka. Voda ga sigurno neće prisić...

U jednom ga zaseoku okupljeni isku­šavahu nudeći mu bukaru da nazdravi, a Gajtan hvala Bogu, to nikada odbijao nije. Ovaj put su mu podmetnuli u bukaru naciklo i već napola ukvašeno vino. Nagne Gajtan i bez oduška otpije iz bukare koliko je god mogao izdržati. Uvidio je da je pogriješio, ali nije im to htio dati do znanja, ne bi li bar malo pokvario užitak okupljenom društvu.

- Kakvo ti se čini vino? - znatiželjno će baba Lujuša, vraćajući bukaru nazad na siniju.

- Nije loše, kuma Lujuša, nije loše! Dabogda ti i dogodine bilo ovako lipo! – odmah će Gajtan, ne žaleći je i ne ostajuć joj dužan.

Drago Maršić

Podijeli sa prijateljima!