Podbablje Portal - Sve iz Podbablja na jednom mjestu!

Gradine u Imotskoj krajini

Podijeli sa prijateljima!

Gudelj - Ćapinova glavica

Kustos Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu Ljubomir Gudelj objavio je knjigu "Gradine u Imotskoj krajini", kao katalog izložbe u MHAS-u, koja prvi put sustavno predstavlja slabo istražene prapovijesne gradine koje se suhoziđem izdižu na krškim brdašcima i svojim su strateškim položajima više služile u promatračke i obrambene svrhe negoli za obitavanje stanovnika.

 

Brojni nalazi ulomaka keramičkog posuđa, oruđa i nakita uokolo njih svjedoči da se tu živjelo još od eneolita i brončanog doba u prapovijesti. Dolaskom Rimljana i tijekom antike gradine se napuštaju ili dograđuju, a neke od njih tijekom srednjovjekovlja se revitaliziraju i danas su stopljene u naselja, gotovo neprepoznatljive u izvornim oblicima, kakva je primjerice tvrđava Topana nad gradom Imotski. Na nekim gradinama nalazimo grobnice i stećke, a uz njih gotovo redovito su ulančane brojne prapovijesne gomile s grobovima.

Na 600 kvadratnih kilometara Imotske krajine zabilježeno je gotovo dvije tisuće arheoloških i drugih spomenika povijesne arhitekture, a u svom je vrijednom radu arheolog Ljubo Gudelj obradio 95 gradina, od kojih je tek manji broj registriran i zaštićen kao spomenik kulturno-povijesnog krajolika (15). 32 gradine, ili trećina uvrštenih prvi put se spominju u ovoj knjizi koja obrađuje 29 katastarskih općina, među kojima je najviše njih nalazi na području Lovreća, Studenaca i Ciste (po 7) i Podbablja (6). Priložena je i karta svih 95 obrađenih gradina. Zemljopisno je najniža gradina Dikovača u Zmijavcima – smještena 291 metar nad morem, tek malo iznad razine Imotskog polje, a najviša je Piljevača nad Poljicima, koja se nalazi na 868 metara nadmorske visine, većina ostalih se nalazi na visini između 500 do 700 metara.
Zanimljiva su i imena pojedinih gradina, osim općeg imena gradina i najbližeg plemena koje živi uz nju, narod im je davao sasvim poetska i ćudljiva imena: Visočica, Nezgrija grad, Vitrenik, Blagoslov, Gradinica, Šiljak, Gruno, Velika i Mala posestrima / Kokošja stopa, Mali zidak, Nevaljac, Vrhgradina, Trbotor / Gavan gomila, Oltar (kod Kusića), Pušina kula, Umac, Orlove stine, Ivanova kula, Kosmetovica, Lipa gradina, Vela glava, Gradac, Lukovac, Zagradinje, Zetovanj, Liskovac, Radež, Dikovača, Kuk, ili je riječ o turcizmima Mašet, Topana, latinizmima Jova, Pit...
Posebno je obrađena gradina iznad zaseoka Ajduci u Nebriževcu, na obližnoj visoravni Krnjevica registrirano je osam prapovijesnih gomila, te Ćapinova gradina sjeverno od Gabelica, dok jea u okolici se nalazi još 11 gomila. Gudeljeva izložba i knjiga pozivom su na promjenu našeg odnosa prema tom vrijednom ali zanemarivanom dijelu kulturno-povijesne baštine koju smo bezobzirno razarali i mljeli, a kojima prijete nova oskrvnjivanja izgradnjom najavljivanih vjetroparkova, odašiljača, spomenika, gospodarskih, infrastrukturnih i drugih privatnih objekata.

Gudelj - Gradina iznad Nebriževca

 

 

NA SLICI. Ćapinova gradina i gradina iznad Nebriževca  (tiskano u listu "Most", Božić 2016.)

TEKST: Mladen Vuković

Podijeli sa prijateljima!