Podbablje Portal - Sve iz Podbablja na jednom mjestu!

Bogdan Šušnjar objavljuje nove knjige

Podijeli sa prijateljima!

šušnjar bogdan

83-godišnjeg Bogdana Šušnjara mnogi mogu sresti na splitskim ulicama u šetnji. Uvijek u odijelu, vitak i vitalan, šeta od svoje kuće na Plokitama do Pazara i natrag, a onda čita razne knjige, proučava stare povijesne dokumente. piše i priprema nove naslove. Napisao je više knjiga i zastupljen u više zbornika radova. Za koji dan iz tiska mu izlaze dva nova, dopunjena izdanja njegovih knjiga – što je bio dovoljan razlog da ga predstavimo čitateljima našeg portala.

 

Rođen je 28. rujna 1934. u Poljicima, otac pok. Ivan i majka Mila rođena Livajić imali su četvero djece (stariji brat Ante, rođen 1933. živi u SAD i objavio je knjigu pjesama). Bogdan je završio učiteljsku školu u Šibeniku i Vojnu akademiju artiljerije u Beogradu, od 1955. radi u vojarni u Visokom (BiH), 1964. je demobiliziran i prelazi raditi u splitsko brodogradilište do umirovljenja 1991. godine. No početkom Domovinskog rata odmah pristupa u Hrvatsku vojsku te je bio pripadnikom 4. brigade te Hrvatske ratne mornarice u Rogoznici, a u svibnju 1996. konačno odlazi u zasluženu mirovinu. Objavio je više monografija o škveru, a najpoznatija je monografija "Brodogradnja u Splitu" (1989.). Kao časnih za vezu u ratu prvi je sa šibenske bojišnici donio u TV Marjan slavnu video kazetu na kojoj je snimljeno kako hrvatski branitelji obaraju dva jugoslavenska ratna zrakoplova. O tome je objavio i knjigu "Obadva, obadva, oba su pala" (2005.), koja ovih dana dobiva drugo dopunjeno izdanje. Objavio je i monografije iz splitske povijesti – "Rimski imperator Dioklecijan" (1995; drugo englesko izdanje "Emperor Diocletian", 2013.), "Vila cara Dioklecijana u Splitu" (2003.; 2013.), "Sveti Dujam i salonitanski mučenici" (2004.) te "Artiljerije kroz povijest" (20112.), koja također uskoro izlazi u novom izdanju.

šušnjar bogdan - obadva

Bogdan se zanima i za stanje u Imotskoj krajini, posjećuje zavičaj, žao mu je što nema razvoja pa ljudi odseljavaju, općine su preusitnjene i ne surađuju međusobno, poljoprivredno gospodarstvo se raspalo, želio bi da se obnovi stari most na Perinuši te dodatno uredi za turističke sadržaje... Ima i drugih razvojnih prijedloga, koji graniče gotovo s utopijom, pa nam je svoj tekst ustupio za objavu, ali pod nadnaslovom – HUMORESKA!

 

RAZMIŠLJANJE O IMOTSKOM ZAVIČAJU

POLITIČARI! VRATITE NAM KOTAR IMOTSKI!

Narod nestaje, a Turaka nigdje nema! Mlinice ne melju žito. Nema sača, kužine ni lopara. Svi znademo da je uzrok pretvorba i privatizacija društvene imovine. Za to nitko nije kriv pred zakonima, ali gdje je obraz političara - zakonodavaca i njihovih izvršitelja? Zbog čega narod u Imotskoj krajini nestaje? Od 48.000 u l948. g. do 30-tak tisuća danas? Gdje je izlaz i spas? Za svaku stvar potreban je samo jedan čovjek. Nađimo ga ili počnimo sami! Može i obiteljska zadruga! Počnimo s onim što imamo - polje, Vrljika, Blato, jezera, vinogradi, lastve, ograde, razbojne, pribojne, Osoje i Prisoje, Ribešina, Mračaj i Gradina.

ŠTO JE S KOMASACIJOM IMOTSKOG POLJA?

Hrvatski je Sabor 2015. usvojio Zakon o komasaciji (okrupnjavanje parcela s imenom vlasnika). Provedba ovog Zakona privela bi Polje k suvremenoj obradi i mogućnostima ekološke proizvodnje. Mudro bi bilo osnovati srednju poljoprivrednu i srednju ugostiteljsku školu u Imotskom.

BRZA CESTA IMOTSKI - ZAGVOZD

Dok se riječ političara nije ohladila treba im reći da je promet danas na toj cesti toliki da za novu cestu trebaju četiri trake (vlastito opažanje jer mi je kuća uz cestu). Novu cestu trebalo bi trasirati izvan naselja. Mogla bi se obnoviti i Rimska cesta od Krivodola do Ivanbegovine (još nije asfaltirana).

š rimski put kod zagreb

Stari rimski put kod Zagreba

OPĆINA PODBABLJE

U vrijeme Austrougarske to je bila jedna općina. Sada su tri općine: Podbablje, Zmijavci i Runovići. Pošto u zadnjih 20 godina nije ništa izgrađeno za dobro naroda Imotske krajine, a puno toga je srušene i nestalo) valjalo bi potražiti pomoć Europe. Kad bi se spojile ove tri općine u jednu PODBABLJE, možda bi se skupilo 10.000 stanovnika za ozbiljniju europsku pomoć! Ove tri općine trebale bi odmah zatražiti sredstva za izgradnju sustava otpadnih voda radi ekološke proizvodnje hrane i razvitka turizma.

TURIZAM

Je li to naša slamka spasa? To je prava stvar i pravi put da popravimo životne uvjete i trajni napredak bez obzira na vanjske faktore izuzev klime. Popravimo kamenice, čatrnje i lokve. Vodu štedimo! Okrenimo se vrtlu, lozama, konobi, gangi, guslama i bukari. Nek nam stare konobe budu nadahnuće. Sagradimo još koji bazen. Obucimo hajdučke odore. Zaigrajmo kola, vinjansko, vrličko, linđo, šuplje kolo, to zanima turiste, a narod će oživjeti.

š perinuša most web

PERINUŠA

Nekad središte života Imotske krajine, danas napušteni spomenik života i kulture! Ukratko, trebalo bi državnim projektom zaštititi ovaj spomenik na sljedeći način:

- projekt mlinice koje će ne samo mljeti, nego i primati posjetitelje

- sačuvati vodu od izvora do mlinice/da bude pitka bez klora/,

- izgraditi ugostiteljski objekt s parkingom,

- izgraditi dječje kupalište i nekoliko igrališta,

- u pogonima vinarije urediti "imotsku konobu" za posjetitelje,

- putem europskih fondova obnoviti stari turski most (ćupriju),

- bez automobilskog prometa, uvesti kočije i biciklističku stazu.

 

ZELENA TRŽNICA

Između Grubina i Poljica s istočne strane ceste postoji veliki nenaseljeni prostor (na topografskoj karti Metiljak) koji bi se mogao iskoristiti za "Zelenu tržnicu Imotske krajine".

Na tome prostoru umjesto poslovne zone ovaj bi projekt bio izvozni punkt za sve poljoprivredne proizvode za turističko primorje i dalje.

Ovaj projekt trebao bi sadržavati skladišta, hladnjače, prodajne objekte za razne vrste proizvoda, parking, hotel, ugostiteljske i obrtničke objekte. U nastavku razvoja ove zone mogao bi se projektirati i grad Podbablje za 5000 stanovnika po fazama zanimanja građana i gospodarstvenika.

š hasanaginica 1974 

MEĐUNARODNI KAZALIŠNI FESTIVAL "HASANAGINICA"Tema bi bila susret susjednih povijesnih kultura na teme stare književnosti i novih pojava u tim kulturama. Ovi programi trebali bi naći sugovornika od Neretve do Cetine i od Kupresa do mora. Godine 2024. navršava se 250 godina od prve objave Hasanaginice (1774-2004), treba se na vrijeme pripremiti.

 

Bogdan Šušnjar Antunović

Poljice, Dubrava 62, Imotski 

Podijeli sa prijateljima!