Podbablje Portal - Sve iz Podbablja na jednom mjestu!

Knjiga o antologijskoj narodnoj pjesmi Asanaginici

Podijeli sa prijateljima!

hasanaginica 14 12 2017

U povodu 300. obljetnice oslobođenja Imotske krajine od Osmanlijske vlasti 2. kolovoza 1717., objavljena je još jedna knjiga s temom iz 'turskog zemana' -  "Hasanaginica - Zašto prijepori?" a autori su dvojica umirovljenih splitskih sveučilišnih profesora - dr. sc. Ivan Vujević i dr. sc. Stjepan Lapenda. Knjiga je predstavljena 14. prosinca 2017. u Zavodu za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Splitu.

 

Knjiga na 84 stranice donosi kratki pregled bogate literature, uz navođenje 93 fusnote, o našoj u svijetu najpopularnijoj narodnoj baladi Asanaginici, koja je nastala u Zabiokovlju prije 370 godina, oko 1647. godine na početku Kandijskog rata, a do danas je prevedena na više od tridesetak jezika, najviše puta na francuski jezik. Ona je česta imotska tema, o njoj je dvije knjige napisao i dr. sc. Mijo Milas, a u pripremi je i knjiga Stjepana Bakote.

Urednik knjige Mladen Vuković podsjetio je da je o Asanaginici napisano tisuću puta više stranica negoli je sama pjesma dugačka - u samo 93 pučka deseterca sažela je cijelo jedno doba i tragičnu sudbinu jedne muslimanske obitelji u Imotskoj krajini, u kojoj glavnom liku Asanaginici puca srce gledajući petero svoje djece, dok je preudaju za imotskog kadiju, nakon što ju je suprug i ratnik Asanaga otjerao jer ga, ranjenoga u gori, nije posjetila njegova ljuba "zbog stida". Pjesmu je prvi na hrvatskom i talijanskom jeziku objavio u svom djelu "Put po Dalmaciji" talijanski augustinac Alberto Fortis 1774. godine, nakon čega je osvojila najveće romantičarske umove tadašnje Europe. Hvala Fortisu što je tu pjesancu darovao Europi i čudim se da ni jedno dalmatinsko mjesto nema Fortisovu ulicu, iako je on mnogo zaslužniji od generala Marmonta (koji nosi ime najljepše splitske ulice, iako bi po današnjim pravnim normama bio ratni zločinac koji je u krvi ugušio Poljičku republiku) - kazao je Vuković, istaknuvši da se za Hasanaginicu mogu otimati i Bošnjaci i Srbi i Crnogorci, ali da prije svega treba zahvaliti nepoznatom imotskom pjesniku koji ju je napisao, te stotinama Imoćana kasnije koji su je svaku večer na ognjištima pjevali, brusili, prenosili s koljena na koljeno, usmeno čuvali 70 godina za turske vlasti, pa još 57 godina od oslobođenja dok je konačno nije Fortis objavio, a da njih ne biše, ništa od njezine književne slave, niti bi 243 godine od prvotiska bilo predstavljanja i ove knjige. Vuković je osudio i vandalsko razbijanje nekoliko ploča na Modrom jezeru s tekstom Asansaginice na stranim jezicima.  

Profesorica dr. sc. Zoraida Staničić govorila je o spomenicima kulture, crkvama i džamijama iz turskog doba u Dalmatinskoj zagori, a profesorica Dijana Aračić je opročitala pogovore akademika Slave Kukića i Esada Bajtala, koji su istaknuli da nikada nećemo saznati tko je pjesmu napisao i tko ju je zapisanu dao Fortisu, a pohvalili su prijedlog autora knjige da se Hasanaginica proglasi nematerijalnom baštinom na listi UNESCO-a.

Nekoliko sevdalinski otpjevao je Senad Korjenić, a prof. Stjepan Lapenda je, vodeći program uz 'power point' predstavljanje, napisao i šaljivi četvrerostih suatoru Vujeviću, koji zbogh bolesti nije nazočio predstavljanju:

Stipe beže knjigu sada piše,

Profešuru koji znade više.

Nema vajde,  profi pamet ne da,

Da napiše štogod mimo reda.

Knjiga "Hasanaginica - Zašto prijepori?" se može naručiti na stranici splitske web knjižare Redak po cijeni od 70 kuna:

http://www.webknjizara.hr/knjige/knjizevnost/hasanaginica-zasto-prijepori-stjepan-lapenda-ivan-vujevic

Lapenda Vujević - Hasanaginica n

Podijeli sa prijateljima!