Vijeće Europe je ovu 2018. godinu proglasilo Europskom godinom kulturne baštine pa je red - ne samo ove godine - podsjetiti da baštinimo vrijedne kulturne i tradicijske vrijednosti koje trebamo što najprije zaštititi i sačuvati, da bismo ih mogli bolje njegovati, promicati i predstavljati nama samima i našim gostima.
Obilježavanje Godine kulturne baštine u Hrvatskoj počelo je već tijekom tradicijskih Dana europske baštine u rujnu i listopada.
Konzervatorski odjel Ministarstva kulture u Imotskom, obilježavajući 10 godina svog utemeljenja, 5. 10. 2017. je predstavio katalog zaštitnih radova tijekom godine s naglaskom na obnovu crkvice Gospe od Anđela u prigodi 300. obljetnice oslobođenja Imotske krajine od Osmanlija.
Tijekom ove godine bit će novih kulturnih događanja vezanih za našu imotsku kulturnu baštinu, o čemu ćemo uskoro opširnije pisati. žjedno od njih je i to da je imotska udruga Kap nakon pola stoljeća objavila drugo izdanje knjige "Odjeci 250-godišnjeg rada Imotske župe 1717-1967" kojom je fra Vjeko Vrčić (1914-2015) nagovijestio niz svojih budućih vrijednih knjiga o povijesti imotskog kraja.
Ovom prigodom podsjetimo na još jedno vrijedno izdanje koje nam je nedavno došlo u ruke. U Livnu (BiH) je od 19. do 21. studenoga 2015. održan okrugli stol "Značaj, zaštita i očuvanje gange" u sklopu Dana europskog naslijeđa 2015 - Nematerijana kulturna baština, a u Sarajevu je 2016. objavljen dvojezični (hrvatsko-engleski) Zbornik radova s tog skupa koji je okupio znalce gange, koja je zaštićena u hrvatskoj kao nematerijalna kulturna baština, a pri UNESCO-u kao svjetska nematerijalna (duhovna) baština pod imenom ojkavice. Dio tih tekstova tiskan je i u godišnjaku Susreti Matice hrvatske grude koji je popratio tadašnji stručni skup o gangi u Grudama.
Od 12 dužih tekstova u knjizi izdvajamo one o gangi. Anđelko Mijatović piše o "Gangi u literari, vremenu i prostoru - neke osnovne značajke gange", Ankica Petrović o "Fenomenu vokalnog stila u seoskoj muzičkoj praksi BiH", Mirela Hrovatin o "Višeslojnosti provedbe programa očuvanja nematerijalne baštine u Hrvatskoj na primjeru ojkanja (gange)", Anka Raić o "Standardizaciji međunarodnih festivala folklora i uloga CIOFF-a u očuvanju gange", Joško Ćaleta o temi "Ganga party i Ganga u Parizu iliti multimedijalno predstavljanje (ne)odbačene baštine", Tomislav Matković o "Ulozi medija u očuvanju i populraiziranju tradicionalne glazbe", Jure Miloš o gangoi danas, a pretiskan je i slavni rad francuske etnologinje Anne-Florance Bourneuf o "Zajedničko zadovoljstvo i individualni trnci: pjevati i slušati gangu".