Podbablje Portal - Sve iz Podbablja na jednom mjestu!

MODRO JEZERO BEZ VODE

Podijeli sa prijateljima!

Modro jezero

Žedne estavele popile vodu

Nije prvi put kako imotsko Modro jezero presuši ali nije niti često već tek nakon zime bez obilnijih padalina i sušnog ljeta kao što se dogodilo ove godine. Iako je bez vode ipak prolaznike plijeni svojom ljepotom strmih stijena i amfiteatarskog izgleda donjeg dijela na kojem imoćani znaju zaigrati nogomet.

Ovih dana po medijima se piše o ljepoti nogometnog igrališta u nekada Jelavića sada u Gospinom docu, a što bi tek bilo da je igralište tu na presušenom dnu. Kako god sve te priče o raznim senzacijama nisu do koljena ljepoti našeg Modrog jezera kada je u njemu kristalno bistra voda u kojoj se zrcali kristalno čisto modro nebo. Koliko držimo do naših ljepota možemo sami sagledati bez da nam itko o tome govori, a koliko god se govori o nemarnosti u toliko to demantiraju činjenice stoljetne organizirane brige o jezeru i gradu. Posudio sam dio teksta naše imotske spisateljice Maje Delić Peršen objavljene u Svitnjaku.  

 

Modro jezero nalazi se na rubu grada, u grotlu dubokom 300 – 500 m. Najveća mu je dužina 800 m, a širina 500 m, ali te dimenzije znatno variraju ovisno o vodostaju, pa jezero katkad tijekom ljeta i presušiti. Dubina vode oscilira, a često dosegne i 100 m. Najviši vodostaj od 147 m voda je dosegla davne 1914. godine. Razlog takvog kolebanja vodostaje su estavele na njegovu dnu, koje se u kišnom razdoblju ponašaju kao izvori, a u sušnim razdobljima postaju uviri koji gutaju vodu.

Sustavna briga o imotskim jezerima datira u daleku 1904.godinu, kada je na inicijativu Šoltanina, dra Josipa Mladinova, osnovano „Društvo za poljepšanje Imotskoga - Jezero“. Dr Mladinov se oduševio netaknutim prirodnim ljepotama Imotskoga,  osobito Modrim jezerom na čijem je obodu sagradio malu bolnicu i vilu za stanovanje.  Uz pomoć uglednika iz društvenog i političkog života, vlastitim je novcem izgradio 1100 m duge serpentine u Modrom jezeru, a društvo je širilo ekološku kulturu i bavilo se pošumljavanjem krške goleti. Preranom smrću dr Mladinova (1916.), društvo se ugasilo. Nakon punih 15 godina mirovanja, točnije 1931., imotski intelektualci osnovali su novo „Društvo za poljepšavanje mjesta i unaprjeđenje turizma - Lipa“ koje se, između ostaloga, brinulo za održavanje putova u Modrom jezeru, a širili su i ekološku svijest održavajući predavanja po školama diljem Imotske krajine.   
„Lipa“ je obnovila rad 1989. godine; danas osobitu pozornost pridaje zaštiti voda i okoliša Modroga i Crvenog jezera, te izvorištima rijeke Vrljike. Trenutačno se tim područjima nastoji osigurati viša razina zaštite, tj. proglasiti ih parkom prirode ili nacionalnim parkom, kako bi se zaustavila devastacija, sačuvale endemske i autohtone bilje i životinjske vrste te smanjilo onečišćenje tla i voda.

Podijeli sa prijateljima!